Zapis i pohrana podataka

Čovjek je odavno težio za tim da svoje misli i spoznaje pohrani ili zabilježi. Isprva su ti zapisi bili crteži koje su njihovi stvaratelji urezivali u kamen, glinu ili neki drugi prikladni materijal. Budući da su takvi zapisi mogli samo djelomično izraziti misli svojih stvaratelja ili su čak bili nejasni promatraču, čovjek je pokušao pronaći neki drugi način koji bi mogao bolje i podrobnije prenositi misli. Sa slika se postupno prelazi na znakove ili simbole.
Razvoj ljudskog društva doveo je do različitih načina zapisivanja pa je danas u upotrebi više različitih pisama.
Postupci zapisivanja brojeva razvijali su se usporedno s postupcima zapisivanja ostalih pojmova. Način zapisivanja brojeva i njihovo tumačenje zove se brojevni sustav. Danas je najčešće u uporabi položajni brojevni sustav.
Ovdje smo obradili dekadski, binarni i heksadekadski brojevni sustav i pretvorbe.
Sve operacije koje računalo izvršava svode se na računske operacije s binarnim brojevima. Obradili smo binarno zbrajanje i oduzimanje.
Svaki podatak unutar računala treba predočiti binarnim brojevima, odnosno određenim rasporedom "0" i "1". Obradili smo zapis cijelih i realnih brojeva.
Postoji više binarnih kodova ili načina na koji se binarnim kodovima dodjeljuje neko drugo značenje. Najpoznatiji su ASCII i EBCDIC kod.