Doba mehaničkih računala

1617
John Napier uvodi spravu poznatu pod imenom "Napierove kosti" (engl. Napier's Bones) izrađenu od slonove ili neke druge kosti koja je utemeljena na logaritmima. Glavna je novost bilo to što se množenje moglo izvoditi zbrajanjem, a dijeljenje oduzimanjem. Tako se slaganjem štapića jednog na drugi ili jednog pored drugog moglo množiti i dijeliti.
1623
Wilhelm Schickard izrađuje prvu poznatu mehaničku spravu za računanje (mehanički kalkulator).
1642
Francuz Blaise Pascal izrađuje mehaničku spravu za računanje (mehanički kalkulator) poznatu pod nazivom Pascaline koja može zbrajati i oduzimati.
1674
Nijemac Gottfried Wilhelm Leibnitz izrađuje mehaničku spravu za računanje (mehanički kalkulator) koja može zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti.
1804
Francuz Joseph-Marie Jacquard izrađuje potpuno automatiziran tkalački stroj koji se programira pomoću papirnatih bušenih kartica.
1820
Thomas de Colmar izrađuje prvi pouzdan, upotrebljiv i komercijalno uspješan mehanički kalkulator.
1821
Charles Babbage objavljuje izum diferencijalnog stroja (engl. difference engine). Važnu ulogu u popularizaciji i izradi programa za njegov stroj imala je Ada Augusta King, Countess of Lovelace pa je zovu i prvom programerkom (po njoj je nazvan i jedan računalni programski jezik).
1868
Christopher Sholes je izumio pisači stroj u SAD-u koji je imao QWERTY tipkovnicu.
1888
William S. Burroughs patentira mehanički kalkulator koji je mogao tiskati na papirnu vrpcu.
1896
Herman Hollerith utemeljuje tvrtku Tabulating Machine Company koja kasnije mijenja ime u IBM (International Business machines).
1911
15.06.1991 u državi New York u SAD-u utemeljena je tvrtka Tabulating Machine Company koja je kasnije postala IBM.
1924
Tvrtka Tabulating Machine Company mijena ime u IBM.
1936
Razvijena je Dvorak tipkovnica.
1938
Nijemac Konrad Zuse konstruira Z1, jedno od prvih binarnih digitalnih računala. Računalo se moglo programirati bušenom vrpcom.
1939
U SAD-u na Iowa State College John Vincent Atanasoff i Clifford Berry konstruiraju prototip binarnog računala ABC (Atanasoft-Berry Computer). To se smatra prvim automatskim digitalnim računalom.
1941
Nijemac Konrad Zuse dovršava elektromehanički stroj za računanje Z3.
1943
Počinje konstrukcija prvog elektroničkog računala u suvremenom smislu pod nazivom ENIAC (Electronic Numerical Integrator and Computer). ENIAC većina smatra prvim elektroničkim računalom.
1944
Mornarica SAD-a rabi Harvard-IBM MARK I, veliki programabilni računski stroj građen pomoću releja. Za programerku je određena Grace Hopper.