Doba velikih računala

1946
Završen je ENIAC, prvo elektroničko računalo.
1947
U SAD u Bell Laboratories izumljen je tranzistor. Izumili su ga John Bardeen, Walter Brattain i William Shockley (kasnije dobitnici Nobelove nagrade).
1951
Na Manchester University proradilo je prvo komercijalno računalo First Ferranti MARK I.
1951
Počinje prodaja računala UNIVAC, prvog široko dostupnog komercijalnog računala.
1953
Počinje prodaja računala IBM 701. Ukupno je proizvedeno i prodano 19 komada.
1954
IBM proizvodi i prodaje računalo IBM 650. Proizvedeno je i prodano više od 1800 komada u razdoblju od osam godina.
1954
IBM objavljuje prvu inačicu programskog jezika of FORTRAN (engl. formula translator).
1955
John McCarthy sa sveučilišta Dartmouth College prvi put spominje umjetnu inteligenciju.
1955
Bell Labs konstruiraju prvo računalo s tranzistorima. Tranzistori su brži, manji, troše manje energije i manje se griju od elektronskih cijevi koje su se rabile do tada. Zbog toga su računala s tranzistorima brža i pouzdanija.
1955
ENIAC prestaje raditi. Procjenjuje se da je u svom životnom vijeku obavio više aritmetičkih operacija nego cijeli ljudski rod do tada.
1956
Računalo 305 RAMAC koje proizvodi IBM je prvo računalo s tvrdim magnetskim diskom.
1958
Robert Noyce (tvrtka Fairchild Semiconductor) i Jack Kilby (tvrtka Texas Instruments) razvijaju prvi integrirani krug i javno prikazuju njegov rad 12.09.1958.
1960
Objavljen je programski jezik COBOL (Common Business-Oriented Language).
1963
Doug Engelbart je izumio i patentirao prvog računalnog miša.
1963
Razvijena je norma ASCII (American Standard Code for Information Interchange) kako bi se olakšala razmjena podataka između računala.
1964
Na sveučilištu Dartmouth University John Kemeny i Thomas Kurtz razvili su programski jezik BASIC (Beginner's All-purpose Symbolic Instruction Language).
1965
Ted Nelson izmišlja naziv hypertext.
1965
Texas Instruments razvija TTL (transistor-transistor logic) vrstu integriranih krugova koji su našli široku uporabu u računalima.
1965
Gordon Moore objavljuje svoje opažanje da se broj tranzistora po prostornom palcu u integriranim krugovima udvostručuje svake godine. To je kasnije postalo poznato pod imenom Moore-ov zakon. U novije doba pod Moore-ov zakonom se smatra pravilo da se gustoća podataka udvostručuje svakih 18 mjeseci.
1967
IBM konstruira prvu disketu (engl. floppy disk).
1967
Razvijen je programski jezik LOGO poznat još i kao kornjačina grafika. Jezik je pogodan za prvi susret djece s računalom.
1968
Robert Noyce i Gordon Moore osnivaju tvrtku Intel Corporation.
1969
Tvrtka Control Data Corporation koju vodi Seymour Cray završava računalo CDC 7600 koje se smatra prvim superračunalom.
1969
Razvijen je operacijski sustav Unix (AT&T Bell Laboratories).
1969
Gary Starkweather u tvrtki Xerox konstruira prvi laserski pisač.
1969
Ministarstvo obrane SAD-a (U.S. Department of Defense) osniva računalnu mrežu ARPANET (Advanced Research Projects Agency Network), preteču interneta.
1970
Intel objavljuje memorijski integrirani krug 1103 kapaciteta većeg od 1000 bita (prvi RAM).
1970
Utemeljen je istraživački centar Xerox Palo Alto Research Center (PARC) iz kog su potekle mnoge danas široko rasprostranjene računalne tehnologije.
1970
Tvrtka Centronics proizvodi prvi iglični (matrični) pisač (engl. dot matrix printer.).
1971
Počinju se proizvoditi disketni pogoni promjera 8 palaca (engl. 8" floppy diskette drive).
1971
U Xerox PARC razvojnom centru razvijen je prvi laserski pisač.
1971
Objavljen je programski jezik Pascal (autor Niklaus Wirth).
1971
Intel počinje isporuku prvog mikroprocesora 4004.
1972
Objavljen je programski jezik C (autor Dennis Ritchie, tvrtka Bell Labs).
1972
U SAD-u je izumljen optički disk (CD, compact disc).
1973
U istraživačkom centru PARC (Xerox Palo Alto Research Center) Robert Metcalfe konstruira računalnu mrežu Ethernet.
1973
Dr. Martin Cooperk u tvrtki Motorola konstruira prvi mobilni telefon (engl. cell phone).
1974
Mikroprocesor 8080 tvrtke Intel postaje prvi široko prihvaćen mikroprocesor.